Page arrow
Web banner 3 korekcijaBanner mobile 3 korekcija
Piše: Luka Ostojić

Kratka priča dugog daha

Large kikinda Kikinda (Foto: Kikinda Short - short story festival / Facebook)
Ponedjeljak
11.07.2016.
Kontra crnim ekonomskim prognozama i javnim rezovima, regionalni festival kratke priče Kikinda Short uspješno se održao 11. godinu zaredom, i to u odličnom izdanju. Od 28.6. do 2.7. u Kikindi i okolici gostovalo je oko 30 pisaca iz Australije, Kube, Kanade, Maroka, Malte, Izraela i petnaestak drugih država - dakako, i onih iz regije. 
Koncept festivala uglavnom se oslanjao na isprobanu i uspješnu formu književnih večeri. Tako su svake večeri autori na pozornici čitali svoj tekst na izvornom jeziku dok su posjetitelji čitali prijevod na velikom ekranu. Uz književne večeri, održala su se i dva okrugla stola na temu političke književnosti i kratke priče u doba Interneta.
Kikindu Short posebnom čine njegove lokacije. Glavno mjesto radnje je naravno Kikinda, grad u Vojvodini s oko 40.000 stanovnika koji će iznenaditi pridošlicu zelenilom u centru grada i velikim biciklističkim prometom. Neki festivali u manjim gradovima znaju se doimati kao strano tijelo, ali to definitivno nije slučaj s Kikindom Short koja ima vrlo čvrste veze s lokalnom zajednicom, čemu je svjedočilo svake večeri potpuno ispunjeno dvorište Narodne biblioteke Jovan Popović. Premda su i kasnija događanja u beogradskom Kulturnom centru Grad bila živa i posjećena, čini se da festival najviše znači upravo kikindskoj publici koja ovaj program ne vidi tek kao jednu od brojnih opcija u noćnom životu grada.
Osim Kikinde, festival je putovao i po okolici. Zbog specifičnog položaja Kikinde, bilo je moguće jednu večer festivala održati u tri države: u Rumunjskoj (Temišvar), Mađarskoj (Szegedin) i Srbiji (Zrenjanin). Posljednje dvije večeri festivala održale su se u Beogradu.
Sastav gostujućih pisaca bio je prilično šarolik. Dio gostiju bili su veoma iskusni i vrhunski pisci, dio su činili već afirmirani autori srednje generacije, a dio neafirmirani književnici: polaznici kursa za kreativno pisanje, domaći autori koji su tek objavili prve tekstove ili mladi, inozemni pisci koji dosad nisu bili prevedeni na BCHS jezik. Važno je što festival nije u prvi plan isticao zvijezde (pri čemu bi ostali autori bili 'predgrupa'), nego su svi na pozornici i van nje imali isti tretman. Pozitivna posljedica takvog pristupa bila je stvaranje opuštene i ravnopravne atmosfere u kojoj su se autori različitih generacija mogli međusobno upoznati, što je mnogo značilo manje iskusnim piscima.
Od gostujućih autora svakako vrijedi izdvojiti nagrađivanog australskog pisca i profesora književnosti Davida Brooksa (1953.) koji živi na Plavim planinama New South Walesa. Brooks piše veoma originalnu, refleksivnu i poetičnu kratku prozu, a svojom figurom drevnog maga i mekanim, dubokim glasom uspio je stvoriti odličnu atmosferu i pokazati kako kratka priča može biti dobra kao izvedba, a ne samo kao tekst. 
Od mlađih, ali afirmiranih autora istaknuo se duhoviti engleski pisac Rodge Glass (1978.) koji je prije festivala boravio na rezidenciji u Tršiću, rodnom mjestu Vuka Karadžića. Iz tog boravka rodila se kratka priča The Good Stuff u kojoj protagonist Rodge sjedi s Vukom Karadžićem u seoskoj kafani i gleda meč Novaka Đokovića. Glass je bolno precizno, duhovito, ali bez cinizma, 'skinuo' lokalne običaje, od kafanskih razgovora preko nacionalističkog idealiziranja famoznog Vuka sve do lokalnih političkih igrica. 
Od najmlađih autora ističe se talentirana mađarska književnica i slavistica Ilka Papp-Zakor (1989.) čije kratke priče iz dječje perspektive imaju pravi omjer djetinje naivnosti i egzistencijalne morbidnosti, nalik ranim radovima Tima Burtona.
Iz regije su gostovali srpski pisac Filip David, zadarski autor Želimir Periš, bosansko-norveški pisac Bekim Sejranović, crnogorski književnik Ognjen Spahić te albanski pisac i urednik Arian Leka
Vrijedi dodati da je većina gostujućih autora već prevedena na srpski i objavljena u izdanjima Književne radionice Rašić i Partizanske knjige. Stoga je festival poslužio kao poticaj na čitanje dostupnih prijevoda, a ne tek kao pusti podsjetnik što sve ne možemo pronaći u knjižnicama i knjižarama.
Kikinda Short naizgled je malen, ali zapravo vrlo ambiciozan festival, što se čini kao jedina mana. Uz manje gostiju i više popratnih programa, mogli bismo dobiti jednako velik i zanimljiv festival koji se jače fokusira na pojedine autore nego što odlazi u širinu. Ali to je zaista već cjepidlačenje. Kikinda Short dobro je vođen festival koji prati aktualnu produkciju, potiče publiku na čitanje i stvara mreže među autorima različitih nacionalnosti, generacija i stilova.

U kombinaciji s hrvatskim Festivalom europske kratke priče, doista možemo reći da regionalna publika ima priliku svake godine upoznati vrhunska djela i autore suvremene svjetske kratke proze.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu