Utorak
17.11.2015.

Interliber - nikad bolji?




Extra_large_interliber
Foto: Tomislav Pavlek / Hina
A+ A-
Interliber je ove godine veći i sadržajniji od prošlogodišnjeg. Paviljoni 5 i 6 su ispunjeni u potpunosti. Puno je tu zanimljivih sadržaja. Možemo reći da su prisutni svi oni koji nešto znače na domaćem nakladničkom tržištu.
 
Tako je Zoran Ušurić, voditelj projekta zvanog Interliber neposredno prije otvaranja najavio ovogodišnje izdanje najvećeg hrvatskog sajma knjiga. I zaista, nije pogriješio kad je rekao da "možemo reći da su prisutni svi oni koji nešto znače na domaćem nakladničkom tržištu", jer to se zaista može reći, jedino je pitanje je li zaista tako. Jer usprkos tome što je ove godine na Interliberu sudjelovalo 266 izdavača, činjenica je da su i ove godine otpali neki vrlo kvalitetni izdavači, dakako oni najmanji.
 
I ove godine Interliber je, za razliku od sajma u Beogradu, bio besplatan, čime se organizatori redovito vole hvaliti. "Ulaz na Interliber je i ove godine tradicionalno besplatan, tako da očekujemo mnogobrojne posjete kao i svake godine", rekao je Ušurić koji je, doduše, 2013. godine malo drukčije govorio: "Uvođenje ulaznica zasad ostaje neostvarena želja organizatora. Smatram da uvođenje ulaznica ne bi značajnije smanjilo posjetu, vjerujem da bi i unaprijedilo kvalitetu posjete jer onda sajam ne bi posjećivali oni koji dolaze samo zato što je nešto besplatno, a knjige ih previše ne zanimaju." No dobro, možda se organizatorima ostvari želja iduće godine.
 
Prava je šteta što Interliber nije malo više poput olimpijskih igara pa da osim svečanog otvaranja ne postoji i institucija svečanog zatvaranja, jer bi govori koje bismo slušali bili frapantno slični onima na zatvaranju najveće svjetske sportske priredbe. Svaki Interliber tako mora biti najveći i najbrojniji do sada, i pravi je šok ako predsjednik MOO ne kaže upravo te riječi, kao što se dogodilo 1996. godine u Atlanti kada je okupljena publika umjesto rečenice "ovo su bile najbolje igre ikada" čula izjavu "Atlanta je napravila sjajan posao".
 
Samo otvaranje Interlibera je već tradicionalno, pa i prikladno bizarni početak ove manifestacije. Interliber uvijek u konferencijskoj sali Zagrebačkog velesajma pred okupljenim uglednicima otvara ministar kulture, u ovom slučaju je to bio Berislav Šipuš, da bi nakon par prigodnih cijela svita kulturnih i političkih velikodostojnika krenula na peregrinaciju paviljonom 5, ne bi li se uvjerili vlastitim očima u čuda što ih nude silni štandovi. Interliberska konvencija, nalik onome što nogometni komentatori nazivaju 'nepisanim pravilom', nalaže da ministar kulture i njegov entourage krenu od izlagača do izlagača, od štanda do štanda, i pristojno se obraćaju odabranim izdavačima uz rečenice tipa "I kako ide ove godine?", na što iskusni izdavači, koji su nakon svih tih godina dobro naučili igrati ovu medijsku predstavu, odgovaraju "Ide" ili "Čini se da ove godine ima dosta ljudi".
 
Tek katkad poneki izdavač iskoči iz tračnica interliberske etikete i kaže nešto poput "Teško je, ljudi nemaju novaca, nismo ništa prodali" na što zbunjenim ministrima ne ostaje ništa drugo nego smješkati se i eventualno procijediti "Nadam se da će biti bolje". No, Interliber neće biti bolji, ali vjerojatno ni gori, jer u pitanju je dinosaur koji teško podnosi promjene. To ne znači da one ne postoje, već su naprosto u kontekstu čitavog događaja teško zamjetne ili čak potpuno nevidljive. Organizatori ove manifestacije, naime, svake godine pokušavaju unijeti određene novosti, ponekad da bi se unijelo malo života u ovu malaksalu zvijer, a ponekad i samo reda radi.
 
Tako smo ove godine kao najveće novosti u programu imali tzv. Znanstveni kvart, kojeg je organizirala Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske. Riječ je o programu koji je pokrenut zbog popularizacije znanosti. U sklopu Znanstvenog kvarta nalazilo se i nešto nalik malom trgu, a organiziran je i program Escape Room, cerebralna teretana koja je nudila posjetiteljima 'brain-fitness'. Jedna od organizatorica sajma, Jelena Filipaj, ovako je opisuje: "Program je izmislila grupa mladih znanstvenika i znanstvenica koja se nakon završetka fakulteta uputila u poduzetništvo dosta hrabro, a to je nešto što je stvarno atraktivno u inozemstvu. U sobicu se zatvori 4-5 ljudi i onda moraju rješavati zagonetke da bi pronašli izlaz iz te sobe."
 
O novostima na otvorenju govorila je i voditeljica Zagrebačkog velesajma Marina Pavković: "Danas pričamo o dva fenomena današnjice. Pričamo o knjizi, tisućljetnom mediju i gamingu, super novom mediju. Oba medija, oba komunikacijska kanala prošle su godine kroz naše paviljone i u dvorište Zagrebačkog velesajma doveli preko 130.000 ljudi. Ove godine smo spremni za nove rekorde. Interliber nikada jači. Slavni Haberleovi paviljoni 5 i 6 dupkom puni. Paralelno, Infogamer na prostoru 4 paviljona predstavlja najnovije igre i hardver. Veliki gaming turniri i ostali gaming sadržaji privući će ove godine preko 50.000 posjetitelja. Grad veličine Zadra preselit će se idućih par dana na Velesajam na Infogamer. Zajedno sa Zajednicom nakladnika i knjižara potrudili smo se da našim gostima pružimo još jedan razlog za dolazak na Interliber. Riječ je o Znanstvenom kvartu. Interaktivni pokusi, radionice, šetnja geološkim razdobljima, igra s robotima sve na jednom mjestu. Zagrebački velesajam vas poziva na još jednu zanimljivost u paviljonu 6 - to je ZV zona, prostorni modul Zagrebačkog velesajma koji će dizajnerskim produkt izričajem komunicirati svevremenost Zagrebačkog velesajma kao mjesta industrije susreta".
 
Dakle, Interliber nikada jači, nikada nije bilo više ljudi, sve je to hunky-dory. Jedini problem je što nitko nije obavijestio izdavače, pa da se i oni malo razvesele što sudjeluju u 'industriji susreta'. Pogotovo to vrijedi za one u slavnoj Haberleovoj Šestici, paviljonu koji je tradicionalno rak-rana, gdje se svake godine čuje najviše negodovanja i mrmljanja. A iako to neće priznati, organizatorima je vječno najveći problem paviljon 6, zbog čega se svake godine upravo tamo zbivaju i najveće promjene. Posebno se to odnosi na stražnji dio paviljona, koji iz godine u godinu mijenja svoj izgled, i gdje se pokušava privući ljude raznim sadržajima i predavanjima. No, kada je riječ o ovom paviljonu, ono što je ipak primjetno kao promjena je činjenica da je došlo do egzodusa velikog broja manjih izdavača zbog čega se paviljon osim utočišta za antikvarijate pretvorio u neku vrstu outposta velikih izdavača, koji tamo imaju svoj drugi štand. Ove godine je to bilo posve očito, iako se već prije dvije godine moglo uočiti da stvari idu u tom pravcu.
 
Zbog činjenice da je postao irelevantan, neki izdavači, među kojima je i nekoliko sjajnih malih izdavačkih kuća, odustali su od Interlibera, jer nisu mogli ostvariti nikakvu zaradu. Među manjim izdavačima koji su ostali vlada veliko nezadovoljstvo zbog takve situacije. "Cijena štanda u drugom paviljon je manja od glavnog paviljona, no dok je nekad situacija ipak bila takva da je i ovaj paviljon bio podjednako važan, on sve više postaje poput nekakvog sirotišta. Ne znam ima li u ovakvoj situaciji uopće više smisla sudjelovati na sajmu", rekao nam je jedan manji izdavač koji je godinama prisutan na Interliberu. Drugi se, pak, izdavači žale i zbog loše prostorne organizacije zbog koje ne uspijevaju zaraditi ni približno onome što su planirali: "Činjenica je da vlada kriza i da ljudi nemaju previše novca za knjigu. No, odete li u Paviljon 5, vidjet ćete da je tamo ipak dosta ljudi koji kupuju knjige. S obzirom da je taj paviljon ispred ulaza, događa se logična situacija da jako puno ljudi potroši sve što su imali u tom paviljonu, a onda odlaze u naš paviljon kao u turističko razgledavanje. Naprosto nemaju više novca, čak i ako kod nas vide knjigu koju bi željeli kupiti. To se mora promijeniti, jer je ovakav način poslovanja naprosto neodrživ", rekla nam je urednica jednog od 'inozemnih' izdavača koji gostuju na sajmu.
 
Također, neki izdavači su nezadovoljni zbog načina na koji njihovi 'susjedi' posluju, odnosno kako su uredili štandove. U Paviljonu 5, gdje je raspored izdavača iz godine u godinu isti ili vrlo sličan, i gdje je mnogo manje negodovanja, najveća promjena se odnosila upravo na dizajn štandova. Naime, iako se na prvi pogled sve čini isto kao prijašnjih godina, nekoliko izdavača, poput Vuković&Runjić, promijenilo je izgled štanda, no najveća promjena je zasigurno nova strategija Školske knjige koja se spustila na zemlju, i to doslovno. Prijašnjih godina ŠK je izazivala podsmijeh mnogih kolega zbog 'štanda' koji je, onakav ogroman kakav je već bio usred paviljona, bio pomalo nalik rimskom castrumu, s osmatračnicama i sličnim bizarnostima. I sada je, nakon što je ŠK odustala od grandomanije, jedina prava tvrđava u paviljonu ostala ona Algoritmova.
 
Također, kada govorimo o ovom paviljonu, treba reći da iako nisu unisoni u izražavanju zadovoljstva prodajom, neki su izdavači zaista imali uspješan Interliber. Među njima je i Fibra koja je prodala veliki broj svojih grafičkih romana koji su, usprkos određenim popustima, i dalje prilično skupi. Najveći broj novih izdanja ove godine posjetiteljima su ponudili Profil (iz Profila kažu 28, iako smo mi nabrojali 21 novo izdanje) te, nimalo čudno, Fraktura (19). Iz Profila su bili prilično ažurni i u iznošenju konkretnih brojki, pa tako saznajemo da je njihov najuspješniji naslov bio roman Kradljivica knjiga, reizdan u tri tisuće primjeraka posebno za Interliber, koji je rasprodan. Također doznajemo da je prodaja za 10% nadmašila rekordnu 2014. godinu koja je, pak, bila 40% bolja od 2013. godine. Uz to, iako je teško reći kako se došlo do te brojke, navodno je Interliber ukupno posjetilo 120.000 ljudi, što je "bitno više nego lani", a u odnosu na 2010. to predstavlja rast od 30%.
 
Na koncu, vrijedi primijetiti da brojke o Interliberu jako podsjećaju na baratanje podacima nakon turističke sezone. Nitko zapravo ne zna koliko je ljudi posjetilo Interliber/Hrvatsku, koliko je prodano knjiga/noćenja i troše li turisti/kupci knjiga na hranu i dodatne sadržaje ili donose sve sa sobom. Vjerujemo da ćemo i sljedeće godine imati najbolji Interliber do sada, na radost sviju nas.
POVRATAK NA VRH STRANICE