Srijeda
11.05.2016.

Hoće li ugasiti aparate?




Extra_large_sanjam_knjige
Foto: Sa(n)jam knjige u Istri, 2015.
A+ A-
Tijekom travnja ove godine Ministarstvo kulture je počelo objavljivati rezultate natječaja za potpore za djelatnosti u kulturi za 2016. godinu
 
Riječ je o javnoj potpori, odnosno novcu iz državnog budžeta koji se dodjeljuje godišnjim projektima. Prijavljeni projekti bez ovog izvora financiranja na tržištu ne bi opstali, a njihov bi opstanak, kao i konačni opstanak samih organizacija koje ih prijavljuju, trebao biti od interesa za Republiku Hrvatsku. 
 
Posebno se puno prašine diglo oko rezultata potpore izdavanju časopisa i književnim manifestacijama zbog (ne)očekivano velikih razlika u sredstvima dodijeljenim pojedinim organizacijama u odnosu na sredstva koja su im dodjeljivana prijašnjih godina.
 
Ministarstvo je za časopise, uključujući i elektroničke publikacije, ove godine izdvojilo 4.988.000 kuna za 106 odobrenih projekata, što je nešto manje od prošle godine kad je izdvojeno 5.295.000 za 89 projekata. Ista tendencija smanjenju ukupnih sredstava i povećanju broja odobrenih projekata vrijedi i za književne manifestacije. Za 185 odobrenih projekata je ove godine izdvojeno 3.218.000 kn, a za prošlogodišnjih 159 bilo je izdvojeno 3.891.748 kn. 
 
Najveći šok je izazvala činjenica da su dvotjedniku za kulturna i društvena zbivanja Zarez ukinuta sredstva, što je rezultiralo time da časopis zasada više neće izlaziti u tiskanom obliku. S druge strane, časopisima Hrvatsko slovo i Kolo su sredstva znatno povećana, što se tumači kao ideološki zaokret u kulturnoj politici nove vlade. U slučaju književnih manifestacija, za financiranje svojih programa su znatno zakinuti Sa(n)jam knjige u Istri, Festival svjetske književnosti, te Interliber kojemu sredstava nisu ni dodijeljena.
 
Među onima koji su ove godine najviše profitirali su Društvo hrvatskih književnika, HKZ Hrvatsko slovo d.o.o., Književni krug Split, Matica hrvatska, a od elektroničkih publikacija Moderna vremena Info d.o.o.
 
Tjednik za kulturu Hrvatsko slovo dobio je najvišu povišicu. Prošle su godine raspolagali s 250.000 kn sredstava Ministarstva, a sada raspolažu s 400.000. Unatoč tome, uredništvo taj iznos smatra sramotnim jer je, kako stoji u tekstu "Komu nije stalo do hrvatskoga tjednika za kulturu?" (Hrvatsko slovo, 26.4.2016.), to iznos koji je gotovo ništa viši negoli onaj kojeg im je dodjeljivala prethodna vlast, buneći se pri tome i protiv toga što se prednost u financiranju dala dvotjedniku Vijenac.
 
Časopis, koji je sredinom devedesetih na inicijativu Franje Tuđmana pokrenut kao svojevrsna novinska tribina za državotvornu, konzervativnu i retrogradnu misao, u prošlosti se nije baš proslavio po pitanju transparentnosti korištenja javnog novca. Još je davne 2004. novinar Rade Dragojević u tekstu "Za Slovo spremni" (Zarez, 9.9.2004.), pisao kako se patriotizam za neke izrazito financijski isplati: naime, tada donedavni glavni urednik Domagoj Margetić je javno optužio direktora i nakladnike za financijske makinacije i sustavno izvlačenje velikog iznosa novca iz Hrvatskog slova u prethodnim godinama. Novac je navodno bio pronevjeren putem desetak računa, a spominjale su se cifre od oko 15 milijuna kuna. 
 
Pored toga, doznalo se da se dug prema suradnicima, koji godinama nisu mogli isposlovati da ih se plati za njihove novinarske doprinose, popeo na 2,8 milijuna kuna. Možda upravo zato sadašnji glavni urednik Stjepan Šešelj, u gore spomenutom tekstu, pri pozivu čitateljima da doniraju novac jamči da će njihova potpora biti iskorištena isključivo za objavljivanje časopisa: "Unaprijed vam zahvaljujemo i budite sigurni da će novčani prilozi biti namijenjeni objavljivanju Hrvatskoga slova, svakoga tjedna uvijek za Hrvatsku!" 
 
Književni krug Split je za časopise Čakavska rič i Mogućnosti dobio 80.000 kn, za razliku od prošle godine kad je dobio 55.000. Društvo hrvatskih književnika je za tri svoja časopisa dobilo ukupnu potporu od 250.000, za 40.000 kn višu od prošle godine, a sredstva su povećana i časopisima istarskog i riječkog ogranka. Tako časopis Nova Istra sada raspolaže s nemalih 90.000 kn. Matica Hrvatska je za Vijenac dobila 600.000 kn, za 50.000 više nego lani, a ogranak Matica Hrvatska Zagreb je za časopis Kolo dobio 60.000 kn, za 20.000 više.
 
Glavni urednik časopisa Vijenac Luka Šeput ističe kako je potpora Ministarstva povećana tek za 9%, a iznos od 600.000 je list dobivao od Ministarstva kulture i godinama prije 2014. "Tu odluku dakako tumačimo kao prepoznavanje napora uredništva lista, ali, napominjem, ne mislim da se radi o nekakvoj enormnoj razlici u odnosu na prošlu godinu, tim više što je isti iznos list dobivao već i niz godina ranije. Kao i do sada, dobivena sredstva iskoristit ćemo za troškove izdavanja lista, a tu su, konkretno, najveće stavke honorari autorima, troškovi tiska te troškovi distribucije.”
 
Od časopisa kojima je financiranje prošle godine odbijeno, ove su godine nešto malo sredstava dobili strip kolektiv Komikaze (koji je nakon dvije godine ponovno dobio potporu), te od elektroničkih publikacija Interaktivni portal hrvatskih spisateljica i spisatelja, portali Najbolje knjige i Arteist.
 
S druge strane, Ministarstvo je potporu smanjilo Društvu hrvatskih pisaca, Durieuxu d.o.o., Udruzi za promicanje kultura Kulturtreger itd. Društvo hrvatskih pisaca je za svojih šest časopisa prošle godine dobilo potporu od 415.000 kn, a ove godine 270.000. Durieuxov Fantom slobode koji je prošle godine raspolagao s 50.000 kn potpore, ove je godine dobio svega 30.000 kn.
 
Iako je, primjerice, časopisu Libra Libera Autonomne tvornice kulture potpora od 30.000 kn ostala kao i lani, iz uredništva javljaju kako su im sredstva u posljednjih deset godina srezana za čak 70%. "Libru Liberu se već neko vrijeme drži na aparatima. Simptomatično je, doduše, da se nezavisna kultura danas mora zahvaljivati ukoliko ti aparati još nisu ugašeni. Ukoliko želite procjenu zbog čega su karte na našoj strani - rekli bismo da je jednostavno riječ o tako malim novcima da se za njih nije isplatilo steći još jednog neprijatelja.”
 
Niz je književnih manifestacija profitiralo na ovogodišnjem natječaju. Međutim, ne radi se o nikakvim značajnijim ciframa. Društvo hrvatskih književnika je za prošlogodišnjih 19 manifestacija, uglavnom obljetnica rođenja i godišnjica smrti autora, dobilo 163.000 kn, a za ovogodišnjih 17 manifestacija – 188.000 kn. Potpore su povećane i istarskom, te slavonsko-baranjsko-srijemskom ogranku društva, pri čemu su Pulski dani eseja dobili dvostruko više novaca od lani. 
 
Književnom krugu Split su za manifestacije Knjiga Mediterana i Marulićevi dani sredstva povećana sa 70 na 90.000, međunarodnom festivalu stripa Crtani romani šou sa 60 na 80.000 kn, Danima kršćanske kulture s 30 na 40.000, itd. Hrvatskoj dječjoj knjizi su sredstva povećana s 202 na 210.000 kn, s time da su prošle godine sudjelovali na pet manifestacija, a ove će godine na tri. 
 
Financiranja su se znatno povećala ograncima Matice Hrvatske u Zadru i Sisku. Iako se radi o tek 20.000 kn, Matici u Zadru su potpore učetverostručene: za neodređene književne manifestacije su dobili 10.000, te još 10 za Dane hrvatskoga jezika
 
Drastične promjene u dodjeli sredstava za književne manifestacije su očitije u slučaju onih organizacija kojima su sredstva srezana. Prije svega tu se radi o Frakturi, Zajednici nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i Udruzi Sa(n)jam knjige u Istri. 
 
Fraktura je ove godine dobila svega 50.000 kn za Festival svjetske književnosti, dok je lani dobila 80.000, uz 10.000 kn za tribinu Razotkrivanje (kojoj je ove godine potpora odbijena). Programski direktor i osnivač Festivala Seid Serdarević za Jutarnji list izjavljuje: "Festival je u svojem kratkom postojanju iz godine u godinu rastao i postao jedna od najznačajnijih književnih manifestacija u ovom djelu Europe što su prepoznali i inozemni partneri i program Kreativna Europa. (…) Iskreno se nadam da će našu žalbu koju ćemo uložiti na dodijeljena sredstva nadležan tijela pri Ministarstvu kulture razmotriti i promijeniti svoju odluku.”
 
Udruzi Sa(n)jam knjige u Istri je prošle godine za sajam i dvije popratne manifestacije dodijeljeno 590.000 kn potpore, a ove godine tek 215.000. Predsjednica Udruge i direktorica festivala Magdalena Vodopija za Jutarnji komentira: "Kad vam Ministarstvo usred godine odreže 350.000 kuna, to je rušenje sajma, barem onakvog kakvog i publika i struka i autori poznaju. (…) Samo najam prostora plaćamo 125.000 kuna. Kako su to prostorije koje su u vlasništvu MORH-a ministar je, eto, mogao samo prebaciti ta sredstva na drugo ministarstvo.”
 
Prošle je godine za Interliber Produkcijskom timu d.o.o. dodijeljeno 100.000 kn potpore, dok su ove godine sajmu sredstva odbijena. Ministarstvo je 3. svibnja na svojim stranicama objavilo priopćenje kojim se ograđuje od navodnih napisa o 'udaru' Ministarstva kulture na knjiški sektor: "Ministarstvo kulture godinama nije podupiralo Sajam knjiga Interliber, jer nije bilo odgovarajuće osmišljenih programa. Prošle godine odobrena su sredstva za izvedbu programa Znanstveni kvart, o čijoj su uspješnosti i sami nakladnici imali podvojena mišljenja.
 
Među manifestacijama čiji je iznos potpore ostao isti su Noć Knjige s 50.000, Dani Ksavera Šandora Gjalskog s 50.000, Goranovo proljeće s 150.000 kn, te niz manifestacija s vrlo malim iznosima potpore.
 
Iz SKUD-a Ivan Goran Kovačić, koje organizira Goranovo proljeće,naglašavaju kako je, s obzirom da je Goranovo proljeće najstarija i najrespektabilnija pjesnička manifestacija, potpora ipak premalena: "Goranovo proljeće već godinama dobiva istu potporu Ministarstva kulture, ona je naravno, za unapređenje naših aktivnosti u području hrvatske poezije, premalena, ali uspijevamo se, prije svega predanim volonterskim radom svih članova Odbora, održavati sve ove godine i raditi neovisno i kompetentno.”
 
Iako V.B.Z.-ovom riječkom sajmu knjiga i festivalu autora vRIsak nije smanjena potpora od 30.000 kn, glavni urednik V.B.Z.-a Drago Glamuzina smatra se zakinutim pošto festival po trajanju, količini književnih, glazbenih i filmskih programa, radionica, te broju ponajboljih domaćih i stranih gostiju parira ostalim književnim manifestacijama čija su sredstava znatno veća, čak i sad kada su im znatno srezana. "Žao mi je što su sredstva za mnoge književne festivale smanjena, jer riječ je o dobrim projektima bez kojih bi naša književna scena bila puno inertnija, (...) pogotovo u ovoj situaciji kad se objavljuje manje nego prije i kad se o knjigama puno manje piše i govori u medijima. (…) Ministarstvo kulture posljednjih je godina Vrisku redovito dodjeljivalo manje sredstava nego ostalim festivalima, pa bi bilo zaista skandalozno da su nam sredstva još smanjena.”
 
Pretpostavljeni ideološki zaokret se u slučaju književnih manifestacija i časopisa ne manifestira toliko u tome da se naprosto jednima oduzelo kako bi se drugima, politički podobnijima, dalo. Znakovitija je tendencija da se novac oduzima značajnim medijima i manifestacijama (većinom ne ideološki opredijeljenima) i disperzira na cijelu silu malih projekata lokalnog značaja. Vrlo je pozitivno što je niz gradskih knjižnica, pučkih učilišta, ogranaka književnih društava diljem zemlje ove godine dobilo novac. Međutim, radi se redom o malim projektima s potporom od 2.500 do 10.000 kn od kojih zajednica, a posebice ugroženije skupine poput mladih, ne mogu dugoročno profitirati. 
 
Moglo bi se stoga zaključiti da se polje kulture prije želi neutralizirati, nego jasno ideološki oblikovati, što je situacija prema kojoj se još teže postaviti. Stav koji dobro ilustrira odnos prema kulturi je citat iz nebuloznog teksta Hajka crvenih fašista na novog ministra Jure Vujića (Vijenac, 4.2.2016.) u kojoj autor daje sljedeći koncept kulture: "Kultura kao jedinstveno, slobodno, nacionalno i univerzalno blago ne pripada nijednoj ideologiji, ni desnoj ni lijevoj opciji.” 
 
Ovaj koncept nam može izazvati kojekakve nedoumice, npr. kako je moguće da je nešto istovremeno nacionalno i univerzalno? Ali mimo logike, još je više zastrašujuća ideja kulture kao jedinstvene, umjesto heterogene, i nadideološke, umjesto kulture sa stavom.

***

Tekst je objavljen u sklopu projekta "Uvjeti suvremenog književnog polja" koji je financiran sredstvima Agencije za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
POVRATAK NA VRH STRANICE