Za njima smo išli pevajući

Knjiga Za njima smo išli pevajući posvećena je devedestim godinama – vremenu kada su kriminalci postali heroji, ubijanje i govor mržnje pokazatelji patriotizma, povijesni mitovi obavezujuća stvarnost, a folkolorno-epski obrasci zakoni suvremenosti. Njezin autor je beogradski antropolog Ivan Čolović, jedan od prvih koji je javno tumačio anatomiju kolektivnog ludila, opisao bordele ratnika i raskrinkao politiku simbola tog vremena.

Na njegove se uvide iz brojnih knjiga i novinskih tekstova (iz kojih je sačinjen izbor u ovoj knjizi) oslanjaju sve kasnije sociološke, kulturološke i sl. analize drugih autora. Ti su uvidi jedinstveni zbog autorove lucidnosti i znanja, ali i spremnosti da ide tamo gdje drugi ne žele ići i proučava naizgled banalne, svakodnevne znakove, naracije ili rituale (npr. čitulje, novokomponiranu ratnu epiku, opskurne novine...), znajući da oni odlično ocrtavaju morfologiju vremena. Nije mu stran ni humor i ironija, a kloni se svake jednostrane, pamfletske političnosti i zadržava finu, barthesovsku distancu u kritici. U groteskno-jezovitoj ratnoj povorci iz ove knjige stupaju junaci devedesetih – gangsteri, huligani, navijači, zabavnjaci, kamiondžije-ratni zapovjednici, ali i svećenstvo i tzv. intelektualna i politička elita, i podzemni ološ i akademijini velikani. Svi su oni veselo udarali u bubnjeve i pjevali ohrabrujuće poskočice, dok su oni ispred, na čelu povorke ubijali i čistili terene.

Priče o tim junacima do danas nisu zaključene. Ondašnje naracije nisu pokopane i ondašnje parole i programi nisu trajno ostavljeni na otpadu ideologija. Jednostavno, devedesete godine su godine koje se i danas vraćaju. I zato je za nas tako važno upravo pitanje s kojim Čolović zaključuje ovu knjigu: 'Treba li Srbiji neki novi patriotizam?' Odnosno, treba li on i Hrvatskoj i što se sve još čini u njegovo ime?

Ivan Čolović, rođen je 1938. godine u Beogradu. Preveo je desetak knjiga s francuskoga, od kojih se izdvajaju djela Rolanda Barthesa i Georgesa Bataillea. Godine 1971. osnovao je Biblioteku XX vek, u kojoj je do danas uredio i objavio gotovo 200 naslova iz područja antropologije, etnologije, sociolingvistike, filozofije. Čolović je jedan od najvažnijih i najutjecajnijih srpskih antropologa čiji rad ima iznimni utjecaj na hrvatske autore i teorije. Mnoga njegoav djela prevedena su na strane jezike; a sam autor čest je gost predavač na inozemnim sveučilištima