Što nam je dakle činiti?

Tolstojeva vjera pobudila je u njemu intenzivan interes za siromaštvo i društveno zlo. Među prosjacima, onima koje je društvo odbacilo i prostitutkama, počinje preispitivati svoj način života. Ali što je više promišljao o njihovu položaju, to je više sumnjao u svoj grandiozan filantropski plan. Uskoro se počeo pitati jesu li dijeljenje novca i dobrotvorni rad rješenje – ili ono leži u temeljitoj promjeni pogleda na život.

Ispitujući uzroke siromaštva tijekom stoljeća, Tolstoj se pita: zašto neki ljudi smatraju da imaju vlast nad drugima i je li ropstvo u suvremenom društvu, u kojem postoji klasa siromašnih i klasa bogatih, uistinu ukinuto. Bogati raznim načinima otimaju rad siromašnih, što neminovno rezultira moralnim osiromašenjem obje klase.

U Što nam je dakle činiti? Lav Nikolajević Tolstoj dao je iskreno i svježe rješenje jednog od gorućih problema suvremenog doba, ponudio je viziju života koja bi dokinula mogućnost iskorištavanja ljudi: viziju samodiscipline i odgovornosti, radosti, strasti i suosjećanja, u kojoj je rad za svoje dobro temelj zdravog i sretnog života.

U vrijeme objave knjiga je imala velik utjecaj i Tolstojeva su razmišljanja snažno odjeknula u Rusiji i inozemstvu. Ovo je djelo pridonijelo više nego bilo koja druga knjiga do tog vremena otkrivanju ogromne kontradikcije u modernom društvu. Tolstoj je problem siromaštva opisao vještinom velikog književnog umjetnika te osudio pohlepu i ostale uzroke siromaštva riječima propovjednika.

Preveo: Luka Malnar