Ponedjeljak
13.03.2017.

Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije




A+ A-

Impresivna disertacija politologa Daga Strpića o Marxu (dovršena i obranjena u proljeće 1991) iznimno je upečatljivo teorijsko finale cijele jedne epohe razvoja našeg društva općenito i hrvatske politologije posebice. Ta velika studija ne može se svesti na sintezu prethodnih, ma koliko značajnih, interpretacija Marxove Kritike. Naime Marxovo se mišljenje ne može primjereno dokučiti i vrednovati (samo) iz ma kako suptilne usporedbe s Hegelovom apsolutnom znanošću i filozofijom prava. To je bitno nedostatno, filozofijsko tumačenje Marxove Kritike (baš kao što je "filozofijsko", premda deklarativno protufilozofijsko i Althusserovo i njegove škole). Marxova se teorijska pozicija, kao u samorazumijevanju i izvedbi kritika političke ekonomije, može razabrati samo kao grandiozni pokušaj znanstvene kritike/osporavanja i prevladavanja klasične britanske političke teorije i političke ekonomije, od Hobbesa, kao utemeljitelja te misaone tradicije, preko Smitha, kao njezina vrhunca, do Ricarda, kao njezina posljednjeg velikog predstavnika. Pritom je cijelo istraživanje valjalo sagledati u svjetlu ukupnog modernoga i suvremenog razvoja političke znanosti i političke ekonomije, kako "marksističke" tako i "građanske".
Nije teško razabrati, već iz tih šturih naznaka, ambicioznost i karakter takvog fundamentalnog teorijskog istraživanja o Marxovoj epohalnoj kritičkoj analizi "anatomije građanskog društva": prvo, preći cijelim Marxovim famoznim "strmim putovima", od početka do kraja, od Ekonomsko-filozofskih rukopisa (1844) sve do Kapitala (1867/1872/1875). Zatim se unutar toga fokusirati na Marxovo čitanje klasične britanske političke teorije i političke ekonomije. Treće, pomno razmotriti Hegelovu recepciju te iste tradicije, od jenskih spisa do Filozofije prava. Četvrto, istražiti cijelu tu klasičnu teoriju i mimo Marxa i Hegela, te naposljetku ponovno kritički proučiti i vrednovati Marxovu pretenziju da bude kritička sinteza te klasične tradicije.
iz pogovora Dragutina Lalovića

Dag Strpić (1946-2013), godine 1971. je diplomirao, a 1991. doktorirao politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, na kojem je radio od 1975. godine sve do smrti. Od 1965. bavio se novinarstvom, kasnije i publicistikom, pišući u većem broju novina i časopisa. Profesionalno je obavljao dužnost glavnog i odgovornog urednika Studentskog lista 1970-1971, a od 1972. do 1974. radio je u Vjesniku u srijedu. Od 1975. do 1976. bio je direktor Centra društvenih djelatnosti, pokrenuo je tjednik Polet i revijalnu seriju časopisa Pitanja. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Naše teme 1985-1989.
Objavio je knjige Promjena. Politička i političko-ekonomska promjena od Hobbesa do Hayeka (1998), Karl Marx i politička ekonomija Moderne (2010) i Prema Novoj političkoj ekonomiji (2015). Preveo je knjigu F. A. von Hayeka Individualizam i ekonomski poredak (2002).

POVRATAK NA VRH STRANICE