Ponedjeljak
13.03.2017.

Jezična republika




A+ A-

Sociolingvist Ivo Žanić otvara niz važnih pitanja sadašnjosti i budućnosti hrvatskog jezika u širokoj vizuri koja zahvaća i migracije prema Zagrebu i obalnim gradovima, socijalnu psihologiju, odnose ruralno/urbano, centar/periferija, sjever/jug… U jezične prakse koje su na način jedinstven u Europi suoblikovale hrvatski jezični krajolik prvi su put uvršteni zabavnoglazbeni festivali ‒ Split, Zagreb, Krapina, MIK, a među dijalekte ne samo oni iz udžbenika i s recitala, nego i oni uz koji se pjeva, pleše i skače na koncertima Gustafa, Đavola, Šo!Mazgoona i Zadruge. Jezične igre u pjesmama Azre, Hladnog piva i Zabranjenog pušenja vide se kao kulturološka cjelina s renesansnim poslanicama i satirama iz 18. i 19. st. U kategoriji jezičnog iskustva autor ravnopravno analizira što su rekli profesionalni jezikoslovci, a što Relja Bašić, Vice Vukov, Šajeta, Oliver Dragojević, Vladimir Bakarić, Franjo Tuđman i Saša Antić iz TBF-a, što su nas poučile škole, a što Naše malo misto, zagrebački sleng u Poletu i anglizmi u blogovima međimurskih adolescenata, naposljetku kako to da su Zagrepčanima i Dalmatincima njihovi govori prestižniji od standardnog hrvatskog… Sve to istraženo je i protumačeno na moderan i inovativan način, ležerno i duhovito napisano.
Ivo Žanić je među prvima u nas shvatio da u trajnoj dinamici jezika javne sfere snažno sudjeluje i popularna kultura, posebno zabavnoglazbeni festivali u svojem zlatnom dobu, te rock i iz njega izvedeni žanrovi. Njegov je čvrst stav da je nemoguće istraživati cjelinu jezika i dinamiku prestiža i jezičnih stereotipija ako se u obzir ne uzmu i žanrovi popularne kulture. – prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić
Ivo Žanić (Split, 1954) redoviti je profesor kolegija iz sociolingvistike i medijskog jezika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, autor niza knjiga, rasprava i eseja iz tih i srodnih antropološko-kulturoloških disciplina. Kako je prethodno desetak godina radio u novinstvu, pa dvije u izdavaštvu, te desetak kao slobodni pisac, istraživač i urednik, to nema posla vezana uz govorenu, pisanu, tiskanu, odsad i uglazbljenu riječ koji u nekoj funkciji i u nekom žanru nije obavljao.

POVRATAK NA VRH STRANICE