Autor: László Krasznahorkai
Izdavač: Oceanmore
Godina izdanja: 2014
Cijena: 149,00 kn
Broj stranica: 304
Uvez: meki
Knjiga nije dostupna u Booksi! Potražite je u bolje opremljenim knjižarama i antikvarijatima u Hrvatskoj i šire! Booksa ne prodaje knjige, izuzev vlastitih izdanja.
Stvarnost mu u trenu postane zastrašujuće zamršenom, jednoznačnost svijeta na koju je dotad bio navikao najednom se pretvara u tjeskobnu, nerješivu zagonetku.
U tom mračnom trenutku očajanja započinje putovanje obilježeno sakralnim upletanjem drevnih vremena kojemu je krajnji cilj ništa manje nego pronalaženje izgubljena smisla u svijetu. Korina na tom putu vodi grčki bog Hermes, glasnik i predvodnik, no istodobno i zagonetni, nedokučivi, mračni gospodar, bog noćnih puteva, koji je spreman pokazati relativnost zakona i kompleksnost svijeta.
'Stvarnost ispitana do granice ludila.'
(The New Yorker)
'Rat i rat je suton, istjecanje i pojavljivanje krhkog svjetla... Svaka pojedinost je jasna, sve varijacije uočljive. U Ratu i ratu, čitatelj se nikada ne gubi – sve do zadnje stranice.'
(Le Monde des Livres)
'Kao što Krasznahorkai dobro zna, nije dovoljno opisati čudo: samo djelo mora biti čudo. Vrlo moguće da je ovo djelo to čudo.'
(The Times Literary Supplement)
László Krasznahorkai rođen je 1954. godine u gradu Gyula, u Mađarskoj. Nekoliko je njegovih književnih djela poslužilo kao predložak za filmove redatelja Béle Tarra. Zahvaljujući specifičnom književnom stilu, László Krasznahorkai stekao je, poglavito na njemačkome govornom području, status gotovo kultnog pisca. Njegova su djela naišla na priznanja kritike od SAD-a do Japana. Susan Sontag prozvala ga je suvremenim mađarskim majstorom apokalipse na tragu Gogolja i Melvillea. Napisao je osam romana, nekoliko zbirki priča i eseja, ali i pet filmskih scenarija. László Krasznahorkai dobitnik je brojnih književnih nagrada među kojima i najvišeg mađarskog državnog priznanja za književnoumjetničko stvaralaštvo – 'Nagrade Kossuth'. 2014. godine nagrađen je i prestižnom 'Nagradom America' za doprinos književnosti.
Prevela: Viktorija Šantić