Nedjelja
01.01.2012.

Sterling, Bruce




Sterling, Bruce
A+ A-

Od genetike do propasti blogova, od Wireda do Herald Tribunea, od cyberpunka do dizajna ... No prvo, povratak u prošlost.


A za to vrijeme u prošlosti...

... u živopisnom Teksasu, 14. travnja 1954., rađa se Bruce Sterling. Djed mu je rančer, a otac inženjer. A on sam kasnije će postati .... pisac, teoretičar medija, futurolog, ekolog, cyberpunker, bloger, twitteraš...

Otkad su se pojavile spravice poput kompjutora, modema i fakseva, neumorno je prčkao po njima. Danas je jedan od povlaštene manjine – geek nad geekovima, čiju svaku riječ upijaju geekovi-pripravnici na Con-ovima diljem opipljivog svijeta i cyberspacea. Ako pitate nekoga od njih tko je taj Sterling, vjerojatno će vas samo prezrivo ošinuti pogledom. Jer kako možete ne znati za kuma cyberpunka? Cyberpunk?

Zeznuta (bliska) budućnost

High-tech & lowlife glavna su obilježja ovog žanra znanstvene fantastike. Cyberpunk je amalgam riječi cybernetics (kibernetika) i punk, a skovao ga je 1980. Bruce Bethke. Ubrzo se tako počela nazivati cijela jedna struja unutar znanstvene fantastike koja tematizira uspon znanosti u bliskoj budućnosti i degradaciju društva kao posljedicu tog naglog uzleta. Po atmosferi je slična film-noiru, a pisci često posuđuju i fore iz starih detektivskih romana. Sredinom osamdesetih SF-underground struja postala je dio srednjostrujaške kulture, jer je svoje prste, naravno, upleo svemoćni Hollywood i predstavio svijetu Blade Runnera.

U tim uzburkanim vodama oporog SF-a iz bliske budućnosti (skoro pa naše sadašnjosti), dobro je plivao i Sterling, jedan od najpoznatijih cyberpunkera uz Williama Gibsona (Neuromancer).

Involution Ocean (1977) njegov je prvi roman. Ocean o kojem je riječ je od prašine, a nalazi se na dnu dubokog kratera u kojem se nalazi čitava atmosfera svijeta zvanog Nullaqua. Junaci love (pješčane) kitove koji ruju po (pješčanom) oceanu – baš kao što je to radio i kapetan Ahab u Melvilleovom Moby Dicku, kojim je Sterling i bio inspiriran.

Skok od kojih dvjestotinjak godina u budućnost dovest će nas u svijet gdje su se ljudi razbježali po Sunčevu sustavu kao rakova djeca. U toj manje-više dalekoj budućnosti vodi se rat između jedne civilizacije koja svoj napredak temelji na genetičkom inženjerstvu i njegovoj primjeni u svrhu promjene performanci vlastitog organizma (Shapers) i druge koja to isto pokušava izvesti  pomoću elektroničkih nadomjestaka (Mechanists). Njihovo furiozno nadmetanje, nakratko prekinuto dolaskom gušterolikih aliena (novela Shismatrix), opisano je u zbirkama pripovjedaka Schismatrix Plus (1985) i Chrystal Express (1989).

Za povijest cyberpunka važna je i zbirka Mirrorshades (1986), kojoj je osim dviju pripovjedaka, Sterling dao i svoj urednički obol.

Krajem osamdesetih, Sterling se usredotočio na probleme informatičkog doba. U romanu Islands on the Net (1988) temeljito propituje prednosti i opasnosti informatičke ere na pomolu.

U romanu The Difference Engine (1990), Sterling (zajedno s Williamom Gibsonom) propituje korijene umjetne inteligencije i budućnosti industrijske civilizacije smještajući priču u – prošlost. U svijetu viktorijanske Engleske, nakon Babbageovog izuma mehaničkog računala, Radikalna industrijska partija predvođena lordom Byronom (koji u ovom slučaju nije poginuo u grčkom ratu za nezavisnost) zagospodari Engleskom. I tu počinju problemi.

Početkom devedesetih, Sterling se sve više posvećuje dokumentarnim formama. U The Hacker Crackdown (1992) pozabavio se pitanjem informatičkog kriminala i građanskih sloboda. Dotična knjiga besplatno je dostupna ovdje.

Istina za mukte i cyberpunk danas

A kad smo već kod vrlo jeftinog, treba reći da je Sterling pero ranih osamdesetih oštrio u fanzinu Cheap Truth. Tamo je s ekipom svojih nabrijanih cyberpunk-pajdaša blatio tadašnji SF-establišment. Fanzin je prestao izlaziti kada se otkrilo da se iza pseudonima Vincent Omniaveritas (kakvo pretenciozno ime!) skriva upravo Sterling. Još od tog vremena slovio je za najvećeg popularizatora i glasnogovornika cyberpunka.

U devedesetima su se ipak malo primirili. Iako je na ovogodišnjem SFerakonu kroz šalu napomenuo da cyberpunk nije mrtav, jer je pokret mrtav samo ako su mu članovi mrtvi, a nitko od izvornih cyberpunkera još nije odapeo, ipak je u malo uzbudljivijem tonu dva dana poslije pokret je okarakterizirao kao svršenu stvar ("it's not dead, it's fulfilled", kako je rekao). A kad smo već kod stvari na izdisaju, upoznajmo se s pojmom mrtvih medija.

(Mrtvi) mediji

Nije li paradoks da novinari današnjih papirnatih medija iskapaju podatke u internetskim rudnicima? Mediji umiru i rađaju se novi jer se civilizacija mijenja. Kako bi se što bolje shvatila bujajuća džungla novih medija, Sterling je smatrao da bi trebalo prokopati i po okaminama medija iz prošlosti. Svoju je ideju iznio u manifestu što je ponukalo mnoge da napišu bilješke o medijima kojih više nema, kao što su npr. viktorijanski fenakistoskop ili stare video-igrice. Šestotinjak bilježaka pronađite tu.

Mnogi bi rekli da je blog mrtav, ali Sterling mu daje još kojih deset godina. Jednostavno, stvari se mijenjaju puno brže nego smo to voljni shvatiti. No, dok su blogovi još živi, čitajte i Sterlingov.

Vaše voajerske potrebe usmjerene prema Bruceu Sterlingu (koji sebe smatra jednim od poznatijih Brucea Sterlinga na svijetu) možete utažiti na twitter.com-u. Ta nova internetska tvorevina omogućava vam da obznanite svijetu gdje se trenutno nalazite i što radite u obliku kratkih poručica od maksimalno 140 znakova. Ovu simpatičnu pojavu Sterling je komentirao čak i u intervjuu za Herald Tribune, sarkastično primijetivši da je vjerojatnost za pametnu komunikaciju na gore navedenom servisu jednaka vjerojatnosti da ćete na amaterskoj radio stanici čuti nekoga kako recitira Ilijadu. Što Bruce trenutno radi i gdje to radi pogledajte tu, a ako vas zanimaju njegove recentne fotke sa svih strana svijeta, nema razloga da ne povirite ovdje.

Ono si što čitaš, kažu pametni i knjiški ljudi. Što je prema tome Sterling? Na ovogodišnjem SFerakonu pobrojao je nekoliko sajtova koje svakodnevno iščitava. To su, recimo, bOING bOING, digg, reddit. Ipak, posebno mjesto u njegovom browseru zauzima we-make-money-not-art.com, službena stranica neokrunjene kraljice elektroničke umjetnosti Regine Debatty.

Razvoj umjetnosti, kao i medija, gotovo je nemoguće predvidjeti. A odgovor na pitanje što će biti s ljudskom rasom u budućnosti možda je i najteže pronaći.

Posthumanizam

To ne zvuči baš simpatično. Što to dolazi poslije humanizma? Sterling se u svojim djelima (posebno u zbirci Shismatrix Plus) pozabavio ovim pogledom na svijet. Naime, posthumanizam ne stavlja čovjeka (za razliku od renesansnog humanizma) iznad svih drugih stvorenja. Čovjek je svjestan svojih mana, a tehnologija mu omogućava da neke od tih mana prikrije ili ih potpuno ukloni. To je budućnost ljudskog roda kakvom je vidi Sterling.

„Nesreću ljudskog roda uzrokuje napredak znanosti.“ S takvim se ludističkim stavovima Sterling susreće na mnogim konferencijama, a tako je bilo i na ovogodišnjem SFerakonu. Naime, po Sterlingu je tehnologija pred-civilizacijska, poput prirode. Uništavanje tehnologije može uzrokovati kratkotrajno zadovoljstvo, ali to nikako nije način na koji bismo riješili probleme koje a priori pripisujemo napretku tehnologije. Napredak tehnologije uzrokuje pojavu novih stvari i pojava, a za njih su potrebne nove riječi.

Nove riječi

Buckyjunk, blobject, spime vama možda ništa ne znače, ali vašim potomcima u budućnosti sigurno hoće. Sterlingova sklonost da kuje nove riječi gotovo je legendarna, a te su mu nove riječi potrebne ako mu ponestane običnih na brojnim konferencijama na kojima govori. Slipstream je njegova kovanica za žanr na pola puta između mainstreama i SF-a. A ako vas zanima je li u međuvremenu smislio još koju novu riječ, a zakleti ste protivnik suvremenih načina komunikacije, put pod noge jer je Sterling u blizini.

Na Balkanu

Sterling od siječnja 2006. živi u Beogradu sa svojom drugom ženom, umjetnicom Jasminom Tešanović. Inače, za one željne tračerskijeg diskursa, prva žena mu je bila Teksašanka Nancy, s kojom ima i kćer.

U Hrvatskoj je Sterling, nažalost, premalo prevođen. Svega četiri kraća djela izdale su ugasle perjanice SF-izdavaštva na ovim prostorima - Kraljica Cikada (u 150. Siriusu), Mozart u reflektirajućim naočalama (u 155. Siriusu), Taklamakan (u 82. Futuri) i kratki esej Cyberpunk u devedesetima (u 100. Futuri).

Godine 2002. Sterling je izdao Tomorrow Now: Envisioning the next fifty years koja predstavlja njegovu viziju svijeta u sljedećih pedeset godina. Nešto kasnije izašao je i njegov opsežni esej o teoriji dizajna Shaping things (2005) čime se Sterling u zadnje vrijeme sve češće bavi.

Od cyberpunka do dizajna, od Nancy do Jasmine, od tiskanog fanzina do bloga. Sterling danas predaje o dizajnu i piše za Wired. A što sutra? Pitajte ga mailom, a ni Beograd nije na kraju svijeta.

Srđan Laterza

POVRATAK NA VRH STRANICE
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu. Hvala što prihvaćate kolačiće i pomažete portalu!